Valentina Gulin Zrnić i Nevena Škrbić Alempijević. Grad kao susret. 2019.

Knjiga se bavi stvaranjem grada i njegovih javnih prostora na primjeru zagrebačkih trgova. U fokusu su svakodnevni život trgova, interakcije koje se na njima odvijaju, prijeporne situacije, mijenjanje starih i stvaranje novih oblika korištenja prostora i davanje novih značenja trgovima. Ove teme autorice prate kroz studije slučaja četiriju trgova smještenih u užem centru glavnog grada. Tri istraživana prostora u zagrebačkom Donjem gradu – Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera i Trg kralja Tomislava – predstavljaju trgove dugog trajanja koji datiraju iz druge polovice 19. stoljeća i predstavljaju kontinuirano korištene javne prostore. Četvrti, Europski trg, ima povijest od svega nekoliko godina, nastao je u 21. stoljeću i posljednji je trg izveden u gradskoj jezgri suvremenog Zagreba. Pišući o zagrebačkim trgovima iz pogleda etnologije i kulturne antropologije, autorice iznose jedno viđenje Zagreba, potencijala i neuralgičnih točki, raznovrsnih vizija i realiteta toga grada. No, takvo istraživanje ujedno daje širi uvid u relevantne društvene procese, u aktualni hrvatski politički, ekonomski i kulturni kontekst, ali i u globalne trendove. Sve se te silnice premrežavaju, stapaju, a ponekad i sučeljavaju na trgovima, čineći ih mjestima ljudskih interakcija – susreta. Pri analizi odnosa grada i susreta uspostavljene su tri okosnice: javni prostor, izvedba i afekt. Knjiga je rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu “Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet” Hrvatske zaklade za znanost.

 IZ RECENZIJA:

“Autorice u knjizi donose slikovite opise i podrobne analize pregršt susreta: njih samih s analiziranim zagrebačkim trgovima, sa sugovornicima s kojima su razgovarale o gradu i šetale njegovim trgovima, s brojnim arhivskim, medijskim, stručnim, književnim, promidžbenim i drugim izvorima i dokumentima, sa znanstvenom literaturom. Ispisuju tako bogatu etnografiju, s izrazitim senzibilitetom za detalje i izbrušenom analitičkom vještinom uranjanja u obimnu građu koju su prikupile višegodišnjim istraživanjem. U tom gustom tkanju doznajemo o širim političkim, ekonomskim i društvenim silnicama, o urbanističkim kretanjima, gradskim vizijama i strategijama. Čitamo o klupama i spomenicima na trgovima, dječjim igrama, raznolikim događanjima, o zvukovima, mirisima i rekvizitima koji ispunjavaju prostor trgova, o zastajanjima i šetnjama. Autorice progovaraju o usvojenim načinima korištenja trgova i o kreiranju novih odnosa u prostoru, o propitivanjima i prekoračivanjima uzusa, o (ne)slaganjima o tome što bi trgovi, i šire grad, trebali biti. Ova studija pruža čitateljima poziv za susret s pažljivom i dubinskom etnološkom i kulturnoantropološkom analizom urbanih procesa, poziv za susret s gradom i njegovim trgovima.” Dr. sc. Petra Kelemen, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

“The monograph by two internationally renowned ethnologists and cultural anthropologists represents an innovative scientific work at the intersection of urban anthropology with other branches of urban studies. Its major strength is the ethnological/anthropological focus on the way of life linked to Zagreb city squares. The authors discuss encounters in urban squares, contested perceptions and memories, old and new ways of using urban squares, as well as contemporary meanings attributed to them. The book goes beyond the scope of previous urban studies by tackling the question of how social performances (public events, festivals, concerts, art interventions, etc.) give meaning, challenge and transform urban public spaces. By analyzing how city dwellers (re)shape, (re)create and (re)construct public space by humanizing it, attributing cultural meanings to it and problematizing the dominant ways of urban management, the authors invite us to think about the importance of active social action in the process of creating public space. Such an approach to the social creation of public space through performance is a novelty not only in the Croatian but also the broader European context.” Katja Hrobat Virloget, PhD, Faculty of Humanities, University of Primorska, Slovenia