Knjiga je rezultat etnografskog terenskog istraživanja Hrvata Bokelja u Boki kotorskoj u Crnoj Gori. U prvoj cjelini pod naslovom: “Boka kotorska: granice, migracije i identiteti”, M. Rajković Iveta pomoću teorijskih smjernica migracijskih studija, studija granica (border studies) i teorija o identitetima, istražuje koliko su promjene državnih granica utjecale na migracije stanovništva. Od kraja 19. do početka 21. stoljeća prostor Boke kotorske bio je u sastavu osam država. Promjene granica tj. država, utjecale su na promjene identiteta i kulture lokalnog stanovništva, posebice nakon što su osamostaljenjem Republike Hrvatske Hrvati u Crnoj Gori postali hrvatska dijaspora, odnosno dobili status nacionalne manjine. Istraživačkim pitanjima obuhvaćeni su čimbenici na makrorazini i mikrorazini. Istražujući življena iskustva četrdestak Hrvata Bokelja na pograničnom području analiziralo se postajanje “drugih” na lokalnoj, regionalnoj, etničkoj i nacionalnoj razini. Osim etnografske građe, u knjizi su korišteni povijesni izvori te statistički podatci. Demografski podatci pokazuju da se broj Hrvata tijekom jednog stoljeća jako smanjio, a zadnjih dvadesetak godina vidljiva je jaka etnička mimikrija.
Drugi dio knjige naslovljen je: “Predsvadbeni i svadbeni običaji hrvatskog stanovništva na tivatskom području” i potpisuje ga M. Dronjić. Poglavlje započinje okolnostima vezanih za izbor budućeg supružnika i predbračni život mladih na poluotoku Vrmcu. Slijedi cjelina u kojoj se analizira razdoblje od prosidbe do svadbe te sama svadba. Podaci dobiveni pomoću intervjua dopunjeni su brojnim obiteljskim fotografijama koje zorno prikazuju transformaciju svadbenih običaja kroz koje se iščitavaju identiteti. Pored redovitih načina sklapanja braka, autor nas upoznaje i s neredovitim oblicima predbračnog i bračnog života te rastavama braka.