Knjiga se sastoji iz pet tematskih cjelina U uvodnom dijelu preispituju se pristupi istraživanju bunjevačkih identiteta. Druga tematska cjelina razmatra problematiku primorsko-ličkih Bunjevaca. Razmatraju se sljedeće teme: prvi rezultati istraživanja tradicijske kulture primorskih Bunjevca; istraživanje tradicijske baštine, identiteta i etnogeneze primorskih Bunjevaca; zadruga Rukavina-Jauci iz Smiljanskog polja; dvije zadružne obitelji na području Krivoga puta; tragovi bunjevačkih elemenata u svadbenim običajima Like, Primorja i Gorskog kotara. Treća tematska cjelina posvećena je podunavskim Bunjevcima. Obrađuju se teme: o životu na salašu ; povezanost života na salašu i u gradu; kontinuitet nekih važnijih običaja bačkih Bunjevaca ; običaj plesa s nevjestom; zadruge obitelji Balažević-Marinkić u nekoliko generacija ; slijedom karakterističnih pojava u zadružnom životu podunavskih Bunjevaca; gore obredne vatre…; bački Bunjevci u kontekstu etničkih promjena tijekom posljednjega stoljeća ; nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskome narodu; lokalna zajednica bačkih Bunjevaca u Hrvatskoj; Bunjevci u kontekstu etnokulturnih procesa na prostoru jugoistočne Europe; uloga svatovskog starješine; srodne pojave u svadbenim običajima Bunjevaca i balkanskoga stanovništva romanskoga govora; uloga kolača u obredu blagoslova i prstenovanja mladenaca; kravaj – baština iz daleke starine; svatovska grana nije samo ukras. Završno poglavlje donosi kritički osvrt na doprinos istraživanju bunjevačkog podrijetla srpskog etnologa Jovana Erdeljanovića.