Počeci

Etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene u pučkim, stručnim, obrtnim i učiteljskim školama te u gimnazijama druge polovice 19. stoljeća i prvih desetljeća 20. stoljeća. Takve sadržaje posebice nalazimo u nastavi ženskoga i muškoga ručnog rada te u okviru hrvatskoga jezika i zemljopisa. Godine 1874. reformirano je i temeljito obnovljeno Zagrebačko sveučilište, unutar njega i Mudroslovni, današnji Filozofski fakultet. U sveučilišnoj nastavi etnološke i folklorističke teme bile su zastupljene na Stolici za filologiju slavensku, gdje npr. Armin Pavić drži kolegij Hrvatske narodne pjesme, Tomo Maretić Vjera Starih Slavena, a Dragutin Boranić seminar o slavenskome seljačkom domu. Na Stolici za geografiju Petar Matković istražuje i objavljuje putopise, a radio je kao tajnik odbora za organizaciju odabira predmeta za Etnografsku izložbu u Moskvi 1867. godine, koja je ujedno trebala poslužiti kao priprema osnutka etnografijskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Na Stolici za povijest umjetnosti i umjetničku arheologiju Iso Kršnjavi se u svojim predavanjima iz povijesti umjetnosti, arheologije i kulturne povijesti koristio i podacima sa svojih terenskih istraživanja o hrvatskim rukotvornim, posebice tekstilnim vještinama, ali i podacima iz onodobne etnološke literature i izvora.

Odsjek za etnologiju

Na Filozofskom fakultetu samostalna Katedra za etnologiju i etnografiju osnovana je odlukom Ministarstva prosvjete od 27. siječnja 1925. godine. Prvi predavač je postao dr. sc. Petar Bulat, filolog i folklorist. Iste je godine u svibnju dr. Bulat predložio osnivanje Etnološkog seminara i Statuta za seminar, s potrebnim prostorijama pokućstvom, knjigama i modelima za rad. U ožujku 1926. godine, nakon svega tri semestra, Bulat je umirovljen i nastaje stanka u predavanjima sve do imenovanja dr. sc. Milovana Gavazzija izvanrednim profesorom etnografije i etnologije.
Katedra za etnologiju ponovno je pokrenuta u akademskoj godini 1927./28. u vrijeme dekana Dragutina Boranića, slavista i filologa, dugogodišnjeg urednika i suradnika Zbornika za narodni život i običaje u izdanju Akademije. Katedru, nakon višegodišnjih priprema i nastojanja, dobiva Milovan Gavazzi (1896. – 1992.), koji je od 1923. radio u struci kao kustos u Etnografskome muzeju. Gavazzi je potpuno izgradio studij etnologije i razvio znanstvenu djelatnost u okviru seminara. Studij etnologije obuhvatio je prikaz povijesti etnologije, pregled nacionalne tradicijske kulture, kulturâ slavenskih i drugih europskih naroda te izvaneuropskih kultura. U okviru seminara Gavazzi je uz nastavu potaknuo razne stručne i znanstvene djelatnosti: sakupljačku, izdavačku, snimanje etnoloških filmova, a započeo je i s etnološkom kartografijom. Po uredbi o Filozofskom fakultetu 1928. godine organizirano je 30 studijskih grupa, svaka s tri predmeta: A, B i C. Etnologija se studirala kao jedan od predmeta najčešće u okviru XIII. antropogeografske grupe, XXIII. grupe za opću historiju i XXVII. etnološke grupe. Reorganizacijom Fakulteta 1948. godine osnovano je 12 studijskih grupa, a svaka se mogla studirati i kao jednopredmetni studij. Od 1952. godine uveden je dvopredmetni studij pa se i etnologija studirala po novim organizacijskim pravilima: uz prvi glavni predmet, u trajanju od osam semestara, student je morao studirati srodnu studijsku grupu kao drugi glavni predmet, u trajanju od šest semestara. Novom reorganizacijom 1954. određeno je da su sve studijske grupe u načelu dvopredmetne te je dopušteno kombiniranje i povezivanje predmeta. Studij etnologije na samim počecima pretežito studiraju muškarci, ali ubrzo na studiju prevladavaju žene i taj se trend zadržao do danas. Prva žena koja je diplomirala etnologiju bila je Boženka Polić (21. 6. 1933.).

Milovan Gavazzi, uz razne odsječke i funkcije u Hrvatskome etnološkom društvu, obnašao je 1951./1952. godine dekansku funkciju na Fakultetu. Gavazzi je uživao velik ugled u europskoj etnološkoj znanosti. Godine 1970. Sveučilište u Beču dodijelilo mu je Herderovu nagradu kao jednom od uglednika koji njeguje i promiče kulturne odnose između srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja te pridonosi očuvanju europske kulturne baštine u skladu s miroljubivim sporazumijevanjem među narodima.
Branimir Bratanić (1910. – 1986.) zaposlen je kao prvi asistent 1936. godine. Bratanićevo nastavno područje obuhvaćalo je povijest i teoriju etnologije i kulture ratarskih naroda Staroga svijeta, a razvio je etnološku kartografiju. Prilikom preustroja Fakulteta 1960. godine nastao je Odsjek za etnologiju, u čijem su okviru djelovale Katedra za nacionalnu etnologiju (izučavanje kulture hrvatskoga te njemu srodnih i susjednih naroda), koju je vodio Gavazzi, i Katedra za opću etnologiju (izučavanje kultura izvaneuropskih naroda), koju je vodio Bratanić. Godine 1961. Bratanić je osnovao Centar za pripremu Etnološkog atlasa Jugoslavije (EAJ) pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od te se godine na Odsjeku organizira i nastava poslijediplomskoga studija etnologije. Broj zaposlenika postupno je rastao pa su zaposleni suradnici i nastavnici koji su radili na znanstvenoistraživačkim, nastavnim i organizacijskim poslovima: Andrija Stojanović (1914. – 1985.), Marija Išgum (1931. – 1999.), Đurđica Palošija (1930. – 2005.), Jasna Andrić (29. 11. 1934.), Vitomir Belaj (8. 11. 1937.) i Manda Svirac, koji na Odsjeku rade do umirovljenja. Dio svoje znanstvene karijere na Odsjeku u razdoblju od 1965. do 1979. godine ostvarila je Aleksandra Muraj, a kraće vrijeme od 1988. do 1991. godine i Olga Supek.
Od 1982. do 1992. godine Odsjek je nosio ime Etnološki zavod. Od 1984. godine Centar za pripremu EAJ-a proširen je u Centar za etnološku kartografiju. Od 1989. godine Centar izdaje časopis Studia ethnologica. Od petog broja iz 1993. godine časopis nosi naziv Studia ethnologica Croatica. Godine 1999. Centar je postao dio Odsjeka za etnologiju. Teorijski okviri i pristupi izučavanju etnoloških pojava “proširuju se” i na područje kulturne antropologije. Preustrojem Odsjek preuzima i tiskanje časopisa. Odsjek je s Hrvatskim etnološkim društvom suizdavač Etnološke tribine, od samih početaka izlaženja 1970. godine.

Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

Vitomir Belaj od svojega dolaska na Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju 1970. pa do umirovljenja 2008. godine daje izniman doprinos u znanstvenom području, uvodeći nova istraživačka područja i teme, u nastavnom pogledu uvodeći nove kolegije, a u organizacijskom pogledu kao pročelnik organizirajući nastavu i vodeći poslijediplomski studij. Osnivač je časopisa Studia ethnologica Croatica. Svojim je znanstveno-nastavnim aktivnostima dao izniman doprinos razvitku i napretku etnološke znanosti u cjelini, doprinos razvitku humanističkih znanosti na nacionalnoj razini i doprinos Sveučilištu u Zagrebu pa mu je počasno zvanje i titulu professora emeritusa dodijelio Senat Sveučilišta u Zagrebu 9. lipnja 2009. godine.
Godine 2000. na Odsjeku je, uz dvije postojeće katedre, osnovana Katedra za etnološke metode i kartografiju. Od 2004. godine Odsjek i institucionalno potvrđuje svoje širenje i uvrštavanje suvremenih teorijskih struja te je odlukom Znanstveno-nastavnoga vijeća preimenovan u Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. Tada je osnovana četvrta – Katedra za kulturnu antropologiju. Akademske godine 2005./06. na Odsjek je, prema bolonjskom procesu, uveden preddiplomski i diplomski studij. Novi studij etnologije nastao je kao rezultat specifičnoga gospodarskog okruženja u Hrvatskoj, baštine hrvatske etnologije te potrebe usklađivanja sa srodnim studijima u Europi. Jedan od temeljnih ciljeva novoga studija etnologije i kulturne antropologije jest njegovo prepoznavanje unutar turističke industrije. Posebice se na diplomskom studiju velika pažnja usmjerava na primjenjivost etnoloških i antropoloških znanja na tržištu. Turizam je prepoznat kao ključna djelatnost za primjenu etnologije, ali jednako tako i mediji i sva područja koja zahtijevaju kvalitativna istraživanja. Tržište za diplomirane studente i dalje su javne ustanove, poput muzeja, zavoda za zaštitu spomenika i sl., te turizam.
Na Odsjeku je organiziran i Poslijediplomski studij etnologije. On je, sukladno novim programima, postao Doktorski studije etnologije i kulturne antropologije na kojem studiraju studenti iz Hrvatske i susjednih zemalja. Odsjek i danas, osamdeset i pet godina od osnutka, nastavničkim potencijalom i organizacijski predstavlja središnju ustanovu za naobrazbu budućih stručnjaka i znanstvenika na širokom području etnologije i kulturne antropologije. Zapošljava deset doktora znanosti, od toga sedam u najvišim zvanjima, te devet novaka s doktoratom ili u fazi stjecanja doktorata znanosti. Suradnici i studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju njeguju i razvijaju bogatu suradnju sa srodnim europskim odsjecima kroz razne vidove međunarodne suradnje.
Studij etnologije, kao jednopredmetni ili u kombinaciji s jednom ili još dvjema studijskim grupama, te u magistarskom i doktorskom studiju svršilo je preko 1200 studenata. Bogata tradicija, mnogobrojne generacije, proizišlih i formiranih na zagrebačkom Odsjeku, garancija su kontinuiteta i napretka struke. Odsjek u znanstvenom i obrazovnom radu polazi od nacionalne kulture i baštine, koristeći raznolike pristupe suvremenih znanstvenih metoda.

Odsjek posjeduje bogat arhiv. On sadrži i posebno vrijednu građu Etnološkog atlasa, koju je zbog vrijednosti zaštitilo Ministarstvo kulture RH, te arhivsko gradivo vezano uz širok spektar tema iz različitih područja Hrvatske. Rukopisni fond obuhvaća građu prikupljenu u okviru znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti Odsjeka u periodu od tridesetih godina 20. stoljeća do danas, a sastoji se od oko 2000 tekstovnih zapisa profesora, suradnika na projektima i studenata, podijeljenih u šest zbirki (Stariji zapisi, Seljačke obiteljske zadruge, Združivanja i njihovi etnološki pokazatelji, Seminarski radovi studenata, Diplomski radovi studenata, Nova zbirka). Arhiv se i danas obogaćuje prikupljenim gradivom u okviru projekata.
Uz rukopisnu građu, u fototeci Arhiva pohranjen je veliki broj fotografija. Kako bi se olakšalo pretraživanje i korištenje fundusa, planira se izrada baze podataka u vidu internetskog kataloga, a u svrhu zaštite najugroženijih jedinica građe započeta je njihova digitalizacija.
Odsječka knjižnica sastavni je dio velike Knjižnice Filozofskog fakulteta. Posebno je vrijedna zbirka knjiga Milovana Gavazzija, koja se čuva kao zasebna zaštićena cjelina Ex libris Milovan Gavazzi.

Tekst napisala: prof. dr. sc. Tihana Petrović Leš

Literatura i izvori:
AGIČIĆ, Damir. 1998. Kratka kronologija Filozofskoga fakulteta, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Monografija. Damjanović, Stjepan (ur.). Filozofski fakultet: Zagreb, 13–23.
BELAJ, Vitomir. 1998. Odsjek za etnologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Monografija. Damjanović, Stjepan (ur.). Filozofski fakultet: Zagreb, 235–240.
RAPO, Vesna. 2007. Etnologija u nastavi. U povodu 80 godina studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Katalozi izložaba Hrvatskoga školskog muzeja. Filozofski fakultet i Hrvatski školski muzej.
ARHIV Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.