Emil Heršak, rođen u Zagrebu, diplomirao je talijanistiku i antropologiju na Sveučilištu York u Torontu 1978. godine i 1979. počeo je raditi kao mladi istraživač u Centru za istraživanje migracija u Zagrebu, koji je poslije prerastao u Institut za migracije i narodnosti. Magistrirao je 1985. u općoj sociologiji na Fakultetu političkih znanosti, novinarstva i sociologije u Ljubljani (današnji Fakultet društvenih znanosti). Tema njegovoga magistarskog rada bila je pretvaranje Italije iz emigracijske zemlje u imigracijsku zemlju, što ga je uvelo u područje povijesne sociologije. Tijekom idućih godina objavio je sve više radova o različitim antropološkim, (socio)povijesnim i lingvističkim aspektima migracije i etničnosti, što je napokon rezultiralo u studiju o predmodernim migracijama koji je obranio kao doktorsku disertaciju 2000. godine na Odjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na temelju te disertacija nastala je knjiga Drevne seobe. Prapovijest i stari vijek (Zagreb: Školska knjiga, 2005). U međuvremenu bio je urednik (1986-1990) i glavni urednik (1990-2001) časopisa Migracijske teme (od 2000. Migracijske i etničke teme), i također urednik knjiga Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja (Zagreb: IMIN-Školska knjiga, 1998) i Etničnost i povijest (Zagreb: Jesenski i Turk, 1999). U suautorstvu s kolegicom Majom Adžijom, napisao je i knjigu Sveta pića (Zagreb: TIM press, 2013). Objavio je oko 100 znanstvenih i stručnih radova, i nekoliko drugih djela i bio je u odborima važnijih međunarodnim skupova u Rusiji, Češkoj i Turskoj. Također je preveo 15 stranih knjiga, od kojih su najvažnije bile Kratka povijest korupcije Alberta Carla Brioschija (MATE: 2007) i klasični rad Antička ekonomija Mosesa I. Finleyja (MATE: 2011). Predavao je na postdiplomskom studiju “Povijest stanovništva” na Sveučilištu u Dubrovniku, i također na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Zaposlen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2010.-2022.) gdje je predavao kolegije: Drevne seobe I., Uvod u prapovijesno društvo, Ideologija i osmišljavanje podrijetla, Drevne seobe II., Antropologija budućnosti. Od stranih jezika ima tečno znanje ruskoga, talijanskog i engleskog, i služi se francuskim i raznim slavenskim i romanskim jezicima. Surađivao je i u inovaciji zonalnih jezika, pogotovo međuslavenskog. Već 2018. godine dobio je također iz Ministarstva znanosti i obrazovanja status savjetnika u sociologiji i antropologiji.