Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obavještava sve kolege, prijatelje, djelatnike i studente Fakulteta da je 19. kolovoza 2023. godine u 86. godini preminuo prof. dr. sc. Vitomir Belaj, professor emeritus, dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta, etnolog svjetskog glasa, znanstvenik iznimne erudicije i bogata opusa, vrstan prevoditelj, topla osoba, drag profesor i prijatelj. Posljednji ispraćaj professora emeritusa Vitomira Belaja bio je u petak, 28. kolovoza 2023. godine u Velikoj dvorani Krematorija gradskog groblja Mirogoj.
Profesor Vitomir Belaj rođen je u Mariboru 8. studenog 1937. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je etnologiju i germanistiku 1961., magistrirao 1966. i doktorirao 1979. godine u području etnologije. Od 1961. do 1964. radio je kao kustos Gradskog muzeja u Varaždinu, a potom od 1965. do 1970. kao kustos u Pokrajinskom muzeju u Ptuju. Godine 1970. zaposlen je na mjesto asistenta, od 1979. godine bio je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, a od 1985. u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.
Višekratno je obnašao funkciju pročelnika Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju te bio voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije. Predavao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institutu za teološku kulturu laika Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Institutu za europsku etnologiju Sveučilišta u Beču i dr. Bio je dekan Teološkog fakulteta Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu. U počasno zvanje professora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu izabran je 2009. godine.
Istraživački se bavio poviješću i teorijom etnološke misli u Hrvata, pučkom pobožnošću i vjerovanjima, slavenskom mitologijom. Bio je član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje te raznih stručnih i znanstvenih udruženja kao što su Hrvatsko etnološko društvo (predsjednik 1973. – 1975.), Hrvatsko društvo folklorista, Odbor za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske, Hrvatski mariološki institut, Pontificia Academia Mariana Internationalis (dopisni član), Međunarodna unija antropoloških i etnoloških znanosti. Osnovao je i bio dugogodišnji glavni urednik znanstvenog časopisa Studia ethnologica Croatica te član uredničkih savjeta znanstvenih časopisa Narodna umjetnost, Ethnologia Slovaca et Slavica, Etnološka tribina i dr.
Objavio je dvjestotinjak radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. Važan doprinos hrvatskoj etnologiji dao je knjigama Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja (1998.), Die Kunde vom krotischen Volk: eine Kulturgeschichte der kroatischen Volkskunde (1998.), Hod kroz godinu: pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora (2007.) te Sveti trokuti: topografija hrvatske mitologije (2014., suautor Juraj Belaj). Dobitnik je nekoliko važnih nagrada i priznanja: Godišnje državne nagrade za znanstveni rad Republike Hrvatske (1998.), Velike zlatne plakete Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (1999.) te Nagrade za životno djelo “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva (2007.).
Svojim djelovanjem, znanstvenim i nastavnim postignućima profesor Belaj zadužio je svoj Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet i Sveučilište u Zagrebu te hrvatsku akademsku zajednicu. Njegov Odsjek, kolegice i kolege, studentice i studenti sjećat će ga se s poštovanjem i zahvalnošću.
BIBLIOGRAFIJA
https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=2941