Jadranka Grbić Jakopović je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala studij etnologije i fonetike. Godine 1988. je magistrirala, a 1992. doktorirala s tezom: Povezanost jezika i etničkog identiteta na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj. Od 1986. do 1989. radila u Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu; od 1989. do 1990. u Institutu za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 1990. g. do 2010. g. bila je zaposlena u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Od 1. veljače 2010. zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, u statusu redovitog profesora. Članica je Hrvatskog etnološkog društva, Matice hrvatske, Europskog pokreta Hrvatske i Međunarodne udruge etnologa i antropologa (SIEF). Od 1998. do 2008. bila je glavna i odgovorna urednica časopisa / godišnjaka Hrvatskog etnološkog društva Etnološka tribina. Od 2011.g. članica je Uredništva Zbornika za narodni život i običaje (koji još od 1896.g. izdaje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). Članica je Uredničkoga odbora Etnoloških istraživanja, godišnjaka Etnografskog muzeja Zagreb. U statusu člana-radnika (tj. volontera) Matice hrvatske, godinama je obnašala dužnost pročelnice Odjela za povijest umjetnosti, arheologiju i etnologiju Matice hrvatske. Bila je suradnica Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže na projektu Hrvatska enciklopedija a surađuje s Maticom hrvatske na projektu Povijest Hrvatske. Bila je članica Područnog vijeća za humanističke znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske od 2009. do 2013.g. Predavač je na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorskoj) nastavi na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (studiji etnologije i kulturne antropologije, komunikologije i kroatologije) a surađivala je i na diplomskom studiju Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru. Suradnica je na projektima, voditeljica i suradnica međunarodnih projekata, sveučilišna nastavnica (na preddiplomskom diplomskom i poslijediplomskom i doktorskom studiju), mentor diplomandima, magistrandima i doktorandima. Bila je koordinatorica znanstvenoistraživačke suradnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Mađarske akademije znanosti na polju etnologije. Bila je voditeljica bilateralnog znanstvenoistraživačkog hrvatsko-slovenskog projekta Populacijska dinamika na širem pokupskom području. Suradnica na sljedećim znanstvenoistraživačkim projektima: Etnološka i folkloristička građa HAZU: obrada i kritičko objavljivanje; Hrvatski narodni običaji u 20. st.; Etnografska baština i suvremenost: Između tradicije i globalizacije; Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta; Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca; Janković castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari. Od 2013. g. predstojnica je Katedre za manjinske zajednice i kulture Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Godine 1998. dobila je državnu nagradu za znanost. Voditeljica je Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije od 2010. g. Znanstvenoistraživački rad usredotočen je na nekoliko tematskih područja: 1. područje studija identiteta (teorijsko-terminološko-metodološka određenja istraživanja i pristupi istraživanju etničkoga i kulturnoga identiteta); korelacija kulturnoga razvoja, identifikacijskih procesa i globalizacije; 2. istraživanje procesa etno-kulturnoga razvoja i identifikacijskih procesa na multietničkim, multikulturnim i multikonfesionalnim prostorima, pri čemu se fokusira na studije slučajeva hrvatskih dijasporskih zajednica, te etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Hrvatskoj; 3. istraživanjem običajno-obredne prakse u hrvatskim narodnim vjerovanjima; 4. istraživanjem etnografije komunikacija. Zajedno sa suradnicima dobila je 2015.g. godini za zbornik Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu nagradu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2014., a 2016. godine za isti zbornik Trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike Tomo Vereš za razdoblje 2013. – 2015. Također, 2015. g. dobila je i Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta za knjigu Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije, identitet.